Sigurno ste već probali neke od lokalnih specijaliteta koji se desetljećima (neki i stoljećima) pripremaju u Hrvatskoj. Tradicionalne lokalne hrvatske specijalitete naći ćete i u mnogim restoranima, a gosti se takvim mjestima uvijek rado vraćaju. A vraćaju se prije svega jer ih ta jela podsjećaju na dom, na djetinjstvo, kao i jednostavno zato jer su ta jela izuzetno ukusna.
Tradicionalna jela naših krajeva često nisu komplicirana i recept je uglavnom imati kvalitetnu namirnicu koju onda još treba pripremiti po starim receptima uz puno ljubavi. Buzara je tek jedno od tih jela. Donosimo recept ovog predivnog jela koje vuče korijene još od Mletaka.
__________
Dalmacija – Buzara
Ništa ne paše više po visokim temperaturama od svježe pripremljenih morskih plodova uz ukusan umak. Buzara je jednostavno jelo koje navodno potječe još s mletačkih lađa gdje su pripremali ovo jelo u kotliću. Tada je upravo taj kotlić nazvan buzara (busara, buzzara) te je taj naziv ostao uvriježen do danas u široj regiji.
Najpoznatije buzare svakako su ona od jadranskih škampa, ali i ona koja je financijski najpovoljnija – buzara od dagnji. Mi smo za ovu priliku odlučili napraviti miješanu buzaru od raznih školjki i škampa. Kombinacija je puno – recimo umjesto škampa možete staviti kozice, a sastav školjki i omjere također uskladite s vašim prioritetima i trenutnim budžetom.
Recept za 6 osoba:
12 srednje velikih škampa,1kg dagnji, 1kg lakirki (rumenki), 0.7 kg vongola, 2 srednje velike glavice luka, 5 režanja češnjaka, stručak peršina, 1 mladi luk, 300 ml bijelog vina, 250 ml propasiranih pelata, 6 cherry rajčica, maslinovo ulje, sol i papar, krušne mrvice po želji
Odmah da se osvrnemo na krušne mrvice. Da, one će zagustiti umak i ukoliko želite apsolutno ih možete dodati pri samom kraju kuhanja – dvije minute pred kraj pripreme.
Također možete raditi i opciju buzare na bijelo, dakle bez rajčica. Nama je nekako i okusom i vizualno draža na crveno. Iako, bez brige, smazat ćemo i slasno pripremljenu buzaru na bijelo.
Priprema:
Luk narežite sitno ili na sitne do srednje kockice. U dubokoj posudi na maslinovom ulju ga dobro zažutite na laganoj vatri pa dodajte na sitno narezan češnjak. Njega ostavite na luku i maslinovom ulju tek nekoliko sekundi da pusti miris pa tada podlijemo s 200 ml vina. Ubacite prvo školjke lakirke na 2, 3 minute jer imaju tvrđe meso koje treba duže termički obraditi od sitnijih dagnji, vongola pa i škampa. Nakon toga ubacite i ostale morske plodove te ubacite pola šake sitno narezanog peršina. Nakon 5 minuta dodajte još 100 ml vina. U posudu, ne u vašu čašu (op.a.). Ostatak vina dobro ohladite i poslužite uz ručak. Sada dodajmo i narezani mladi luk i rajčice (propasirane pelate i narezane cherry rajčice) i ostavimo još 5 minuta. Slijedi ono potencijalno dodavanje šake krušnih mrvica, još 2 minute čekanja da se sljubi i to je to. Nakon što zgasite vatru dodajte još peršina povrh i vaša buzara spremna je za posluživanje na stol. Fantastično je kako je ovo ukusno jelo gotovo unutar 10-15 minuta. Još toliko, naravno, trebat će vam za samu pripremu namirnica – rezanje povrća i čišćenje školjki izvana (+ prolazak mlazom vode preko njih).
Buzara je jelo koje volimo poslužiti ili uz prepečeni kruh (omiljena nam verzija) ili uz palentu, a moguće je kombinirati je i pomiješanu sa špagetima ili nekom drugom tjesteninom. Svaka čast palenti i sličnim prilozima, ali na 40°C u hladu puno nam je brže i jednostavnije na minutu prepeći nekoliko šnita kruha i onda “točati” u umak, nego miješati palentu višestruko duže.
__________
Središnja Hrvatska – Štrukli
Neupitno je da su štrukli postali kultno jelo u većem dijelu kontinentalne Hrvatske. Zaslužno za to svakako je Hrvatsko Zagorje kao kolijevka štrukli, no sada se oni pripremaju diljem unutrašnjosti. Poharali su štrukli i Zagreb, a povremeno uz neke manifestacije ih nalazimo i šire.
Najčešće spravljeni sa sirom, kuhani ili pečeni, mogu doći u slanoj ili slatkoj varijanti – ovisno kako ih finiširate na kraju.
Ovo jelo savršeni je primjer kako nešto tradicionalno i jednostavno može donijeti savršenstvo okusa. Naime, štrukli se izrađuju tek od brašna, vode i soli te sira, vrhnja i jaja u nadjevu.
Štrukli su jelo koje se može jesti i na juhu i kao predjelo, međutim i kao obilno glavno jelo i za kraj – ovo fascinantno tradicionalno jelo možemo jesti i kao desert.
U nastavku pogledajte odličan prikaz pripreme štrukli kako je to u videu objasnila gđa Suzana Kvesić:
__________
Slavonija, Baranja i Srijem – Šaran na rašljama
Iako je vjerojatno češće zastupljen riblji (tzv. fiš) paprikaš i svako selo na istoku Hrvatske diči se svojom tajnom najbolje ljute paprike, ovaj put odlučili smo se za jelo koje nas je oduševilo kad smo ga prvi put pripremali. Šaran na rašljama priprema se u još nekim krajevima Hrvatske, da budemo potpuno dosljedni. Recimo u Moslavini.
Ali Slavonija, Baranja i Srijem ovaj tradicionalni način pripreme slatkovodne ribe šaran prigrlili su najsnažnije.
Važno je pri pripremi ribe za stavljanje pred žar dobro očistiti meso od iznutrica te ga nasoliti s obje strane. Mnogi uz sol utrljaju i papriku, ponekad i pretjerano puno, no naš odabir bi svakako bio samo sol. Pri pripremi treba voditi pažnju da kožica ne izgori pa ribu na vrijeme treba okrenuti i drugom stranom prema žaru.
Prilažemo objavu Turističe zajednice Bilje-Kopački rit koja je u Kopačevu organizirala pokaznu svečanost usred starog ribarskog sela. Idila.
__________
Istra – jela pod čripnjom
Pri spomenu Istre na pamet padaju razna lokalna jela od tjestenine, zatim maneštra i jota, meso boškarina na razne načine, ombolo i kobasice s kiselim kupusom… Ali samo malo, reći ćete – gdje sad usred ljeta na kobasice? O, da… iako se najviše konzumiraju tijekom zime, istarske kobasice (lokalno kobisice izgovaraju s naglaskom na slovu “i”) itekako možete naći u manjim mjestima unutrašnje Istre i usred ljeta. Još se sjećamo finih kobasica pri posjetu konobi Žminjka u ljeto prije 2, 3 godine. U linku možete naći još barem desetak istarskih specijaliteta u srcu OPG-ova i malih obiteljskih restorana.
Ovaj put zanimljivo nam je naglasiti jela pod čripnjom. Čripnja je inače istarski naziv za peku pod kojom se diljem Hrvatske mahom priprema razno meso u kombinaciji s povrćem. Oveći poklopac prekrije se žarom i rezultat na kraju bude famozan. U Istri se najčešće tradicionalno pripremala hrana u ognjištima. Tako i neki današnji restorani (vraćamo se opet na konobu Žminjka, ali recimo i konobi Vodnjanka u Vodnjanu) i danas imaju ognjište u interijeru. Od mesa pod čripnjom u Istri najistaknutiji specijalitet je janjetina. Također, pod čripnjom se mogu pripremiti i ostala jela poput domaćeg kruha, a neka domaćinstva čak naprave i kiflice pod čripnjom.
Ispod dajemo detalj otvaranja čripnje poznatih istarskih maslinara Fameja, koji očito nisu izvrsni jedino u vrhunskom maslinovom ulju:
I od početka do kraja niza lokalnih specijaliteta – sjetite se samo: buzara, štrukli, šaran na rašljama, jela pod čripnjom… izuzetno je važna kvalitetna i svježa namirnica. Sve sastojke uz koje je naša buzara zasjala nabavili smo u neupitno najboljoj ribarnici među trgovačkim centrima – u METRO centru.
Na njihovoj web stranici možete pregledati desetak aktualnih kataloga s mnogim akcijama, a naša preporuka je da pogledate i nekoliko recepata hrvatskih tradicionalnih specijaliteta u METRO Foodie katalogu. U katalozima možete naći nove ideje i najbolju ponudu namirnica, proizvoda i opreme za kuhinju gastronomskog entuzijasta ili profesionalca.
Učinite si jelovnik bogatijim uz krasna lokalna jela, obogatite život specijalitetima i uživajte u hladu.
fotografije: Eat Out Zagreb
© Sva prava zadržana
